Imaju li Britanci zaista loše zube? | Zubo.hr

Lifestyle

Imaju li Britanci zaista loše zube?

Već se godinama kroz društvo provlači stereotip da Britanci imaju loše, odnosno žute i krive zube. Iako su neke od šala temeljenih na ovom stereotipu zaista smiješne, moramo provjeriti ima li u tome istine.

Britanci

Gdje je stereotip započeo?

Nemoguće je reći tko je prvi rekao da Britanci imaju loše zube, no navodno je masovno sprdanje počelo filmom Austin Powers. U ovom filmu istoimeni protagonist sebe smatra simbolom seksa, no zubi mu izgledaju kao da će ispasti svake sekunde. S vremenom su i ostali filmovi i serije pokupile stereotip, od kojih su Britance možda najviše izvrijeđali animirani likovi iz Family Guya.

No svi se izvori slažu da je ovaj stereotip proizašao iz jednog mjesta – SAD-a.

BBC u jednom članku navodi da je pop kultura vjerojatno igrala veliku ulogu u razvoju ovog stereotipa. Kad usporedite osmijeh hollywoodskih zvijezda poput Toma Cruisea i Angeline Jolie s npr. osmjesima Beatlesa ili ekipe iz Monty Pythona, razlika je prilično jasna.

Britancima čak toliko ne smeta da ih se sprda, no čini se da je problem kad to rade Amerikanci – jedna od nacija s najvećim postotkom pretilog stanovništva koja se može pohvaliti svačime, no nikako zdravljem. Britanski stomatolog Lance Knight je rekao da Britanci žele da njihovi zubi izgledaju bolje, ne kao zubi Amerikanaca. Stanovnici SAD-a većinom žele imate savršene, sjajne, bijele zube, dok Britanci po njegovom mišljenju, više idu na ‘prirodni look’.

Imaju li Britanci lošije zube od Amerikanaca?

Ovaj stereotip očito ima dvije strane priče – britansku, koja navodi da nemaju nezdrave zube, već samo ne žele svi imati iste i američku, koja tvrdo vjeruje da svi Britanci imaju krive i žute zube. Sada, tko je u pravu, ako itko?

BMJ – jedan od najutjecajnijih medicinskih časopisa, 2015. je u istraživanju usporedio stanje zubi Amerikanaca i Britanaca.

31,4% Amerikanaca rekli su da njihovo oralno zdravlje nije dobroBritanaca je isto reklo 30,8%. Od ispitanih Amerikanaca, 13,5% su rekli da je oralno zdravlje negativno utjecalo na njihov život. Ova je brojka kod Britanaca 15,1%. Međutim, Amerikancima u prosjeku fali 7,31 zubi, dok Britancima fali 6,97 zubi.

Iz ove statistike možemo zaključiti da Amerikanci nemaju zdravije zube nego Britanci – čak i ako imaju, nije ni blizu dovoljno da su zaslužili toliko izrugivanje.

Vrlo je moguće da Amerikanci imaju ‘ljepše’, odnosno pravilnije i svjetlije zube, no Britanci ih navodno polako stižu. Potrošnja na kozmetičke dentalne zahvate u Velikoj Britaniji se povećala za 27% od 2010. godine.

Lifestyle

Je li nakit za zube opasan po zdravlje?

,

Nakit za zube uključuje različite oblike i veličine materijala od kojih se i inače proizvodi nakit – dijamanta, safira, rubina, kristala, no najčešće se koristi cirkon.

Nakit za zube

Kako se postavlja nakit za zube?

Neki ljudi nakit za zube nazivaju piercingom, no on je daleko od toga. Za postavljanje nakita na zub, nije potrebno ništa bušiti, već se nakit zalijepi za zub.

Prvo je potrebno očistiti caklinu zuba na koju se nakit postavlja, nakon čega se nakit s posebnim ljepilom učvršćuje za zub. Ovaj zahvat, pošto ne uključuje nikakvo bušenje, ne bi smio biti bolan.

Gdje kupiti i postaviti nakit za zube?

Ovaj nakit je moguće kupiti i postaviti u dentalnoj poliklinici, a ima ih i u nekoliko salona za piercing. Kao i kod postavljanja piercinga, trebali biste paziti da vam se nakit na zube postavi na provjerenoj lokaciji u sterilnim uvjetima.

Koliko traje cirkon na zubu?

Dok neke poliklinike govore da je cirkon na zubu može tamo ostati trajno, realnost je da će vam teško izdržati više od par godina.

Ako vam ikada nakit dosadi, vrlo ga lako možete maknuti. Proces uključuje lagano brušenje nakita, poliranje zuba te nanošenje tekuće cakline.

Rizici kod postavljanja nakita za zube

Kao što zahvat postavljanja nakita na zub nije opasan, tako nije ni nošenje istog. Najveći rizik nakita za zube je da vam otpadne te da ga progutate.

Također postoji vrlo mali rizik od navedenih problema:

  • alergijska reakcija
  • oštećenje cakline
  • upala desni
  • oštećenje unutarnje strane usne
  • infekcija

No ponavljamo, vrlo su male šanse da do toga dođe jer je postavljanje nakida za zube vrlo siguran zahvat.

Nastavi čitati

Lifestyle

Zašto osjećamo bol u zubima kada zagrizemo aluminijsku foliju?

,

Jeste li ikada slučajno zagrizli aluminijsku foliju i doživjeli oštru bol u zubima? Niste jedini! To je neobično pitanje, ali ono koje često čujemo: “zašto griženje aluminijske folije toliko boli?” Bol koju ste osjetili nastaje zbog tzv. galvanskog šoka, a kao što već znate, bol je vrlo neugodna.

Što je galvanski šok?

Jednostavno rečeno: to je poput stvaranja baterije u ustima. Aluminijska folija i drugi metali u ustima imaju elektrokemijsku razliku. U kombinaciji sa slinom, koja stvara mokro, slano okruženje koje je idealno za prijenos energije, doživljavate bolan udar napona.

Ovaj je učinak izvorno identificiran prije nekoliko stoljeća, a naziva se „voltažni efekt“. Alessandro Volta otkrio ga je slažući hrpe različitih metala jednu na drugu, a listove papira natopljene slanom vodom između njih. Dok ih je slagao, zajedno su stvorili bateriju slabog napajanja.

Možda se pitate “koji su još metali u mojim ustima?” Ako imate izvrsnu oralnu higijenu i niste oštetili zube – nemate niti jedan! Ali mnogi ljudi imaju plombe ili metalne krunice koji su savršeni vodiči za izazivanje galvanskog šoka. Griženje aluminijske folije zubima koji imaju te metale izazvat će bol.

Ako nemate metalnu krunicu ili plombe, griženje folije za vas neće biti problem.

bol u zubima

Drugi uzroci galvanskog šoka

Slučajno griženje aluminijske folije jedan je od najčešćih načina na koji ljudi doživljavaju galvanski šok. Ali to nije jedini način zbog kojeg dolazi do galvanskog šoka. Ako imate plombe ili metalne krunice izrađene od različitih metala, jednostavno grickanje zuba također može izazvati šok!

Evo nekoliko najčešćih uzroka galvanskog šoka:

  • Kontakt između zlatne krunice i amalgamske plombe
  • Kontakt između srebrne vilice i zlatne krunice
  • Kontakt između folije i vaših plombi ili krunica

Mogu li aparatići izazvati galvanski šok – bol u zubima?

Da! Ako imate tradicionalni metalni aparatić za zube, to može stvoriti voltažni efekt kada aparatić dođe u dodir s drugim metalima. Za razliku od ostalih galvanskih udara, on je rjeđi. To je zato što metal vaših aparatića nije na žvakaćim površinama.

Zašto tako mali šok boli?

Napon galvanskog udara nije dovoljno jak da nanese stvarnu štetu. Ali svejedno boli više od tipičnog električnog udara koji biste mogli doživjeti. Zašto?

Jer živci u zubima mogu osjećati samo bol. Za razliku od ostalih živaca u tijelu, oni u zubima reagiraju na sve signalizirajući “bol” u vašem mozgu. Ako imate izložene živce u ustima, primijetit ćete da vas sve boli. Hladno će boljeti, ali vruće će biti jednako bolno. Čak i jednostavno pijenje vode sobne temperature može vam izazvati zubobolju.

To je jedan od razloga zbog kojeg je izuzetno važno dobro paziti na zube – izloženi živac uvijek će biti bolno iskustvo.

Kako spriječiti galvanski šok (bol u zubima) prilikom nošenja aparatića

Nema razloga za zabrinutost zbog galvanskog šoka prilikom nošenja aparatića. Vjerojatnost pojave šoka je mala. Uostalom, koliko često grizete aluminijsku foliju? Međutim, možete izbjeći šok s drugim ortodontskim terapijama.

 

 

Nastavi čitati

Lifestyle

10 činjenica o zubima koje možda niste znali

,

Odlazak zubaru možda je relativno moderan fenomen, ali jeste li znali da ljudi koriste zubnu pastu otprilike od 500. pr.Kr.? Tada su stari Grci koristili smjesu koja je sadržavala željeznu hrđu i koraljni prah za čišćenje zubi, četkice za zube su bile grozdovi grančica drveća koje bi ljudi žvakali. Evo nekoliko činjenica o zubima koje niste znali.

činjenica o zubima

1. Vaši zubi su jedinstveni.

Zubi su vam poput otiska prsta: jedinstveno su vaši. Zbog toga se zubni kartoni ponekad koriste za identificiranje ljudskih ostataka. Čak i jednojajčani blizanci nemaju identične zube. Osim njih i vaš jezik također ima jedinstveni “otisak”.

2. Pomalo su poput sante leda.

Otprilike trećina svakog zuba nalazi se ispod vaših desni. Zbog toga je održavanje desni zdravim jednako važno kao i briga o zubima. Vaše desni uvijek trebaju biti ružičaste boje i čvrste.

3. Imamo 32 zuba.

Ova činjenica o zubima možda će vam već biti poznata. Od prednjih zubi do stražnjeg dijela usta, imate osam sjekutića (prednji zubi), četiri očnjaka, osam pretkutnjaka i 12 kutnjaka.

4. Vaša caklina je najteži dio vašeg tijela.

Caklina je krajnji vanjski sloj vaših zuba. Poput tvrde ljuske, njena je primarna svrha zaštititi ostatak zuba. Caklina je uglavnom napravljena od kalcija i fosfata, poput vaših kostiju, ali je jača zbog specifičnih proteina i kristalita koji je tvore.

5. Caklina iako je najteža, nije „nepobjediva“.

Iako je tu da zaštiti vaše zube, caklina se i dalje može usitniti ili puknuti i nije sigurna od propadanja. Šećeri i kiseline, poput onih u bezalkoholnim pićima, surađuju s bakterijama u ustima i napadaju vašu caklinu, što označava početak propadanja zuba. Bezalkoholna pića posebno štete kada ih pijete često ili polako tijekom dana.

6. Žuta boja znači propadanje zubi.

To nije samo mrlja od kave. Caklina je djelomično odgovorna za bijeli izgled zuba, a kad propadne, zubi mogu početi izgledati žuto. Propadajuća caklina također može biti kriva za bilo kakvu bol koju osjećate.

7. Dentin raste, caklina ne.

Dentin je sloj koji leži ispod cakline, a također je tvrđi od vaših kostiju. Dentin se sastoji od malih kanala i prolaza koji prenose živčane signale i prehranu kroz zub. Postoje tri vrste dentina: primarni, sekundarni i reparativni. Iako je caklina u osnovi statična, dentin nastavlja rasti i mijenjati se tijekom vašeg života.

8. U vašim ustima živi 300 vrsta bakterija.

Plak sadrži milijune bakterija, sastavljenih od 200 do 300 različitih vrsta. Glavni krivac za loše zdravlje zuba je Streptococcus mutans, koji pretvara šećer i druge ugljikohidrate u kiseline koje vam izjedu zube.

9. Plak je neprijatelj.

Bijela i ljepljiva tvar koja neprestano raste. Ako ga redovito ne uklanjate četkanjem i koncem, može prouzročiti karijes. Bez uklanjanja, plak se stvrdne i razvije u kamenac. Dakle, četkajte i koristite zubni konac barem dva puta dnevno i redovito čistite kod svog stomatologa.

10. Napravite 10.000 litara pljuvačke.

Vaše tijelo dnevno proizvede otprilike litru sline što tijekom života dođe do oko 10.000 litara. Slina igra mnoge važne uloge u vašem ukupnom zdravlju. Na primjer, olakšava gutanje hrane i sadrži enzime koji ubrzavaju probavu. Što se tiče vaših zuba, slina ispire zadržane čestice hrane i sadrži kalcij i fosfat koji mogu neutralizirati kiseline u plaku koje uzrokuju oštećenja i propadanje.

Nastavi čitati

Popularno

Send this to a friend
Send this to a friend